IZLOŽBA EROTIKA
Dovoljno je navesti četvoricu – imena poput Pabla Picassa, Egona Schielea, našeg Miroslava Šuteja i Andyja Warhola – da ljubiteljima likovne umjetnosti naraste adrenalin.
(Foto: v.l.)
Dovoljno je navesti četvoricu – imena poput Pabla Picassa, Egona Schielea, našeg Miroslava Šuteja i Andyja Warhola – da ljubiteljima likovne umjetnosti naraste adrenalin. Dodamo li tome da je erotsko zajednička tema koja ih od jučer okuplja u Muzeju Lapidarium u Novigradu u Istari, izložba se može nadati mnogo većem i raznolikijem broju posjetitelja nego što su to u strogom smislu ljubitelji umjetnosti.
Otkad je svijeta, erotika izaziva znatiželju, otkad je svijeta, erotika ima mjesto u svim umjetničkim izrazima. Jedan mali dio, tek grafike i fotografije nekih najznačajnijih aktera moderne i suvremene likovne umjetnosti koji su se imali hrabrosti baviti tom temom, pokazuje likovni kritičar i autor Brane Kovič na novigradskoj izložbi „Eros kalos“.
Riječ je o različitom autorskom pristupu ikonografiji erotizma u posljednjih sto godina u rasponu od secesije do sadašnjosti u najširem smislu riječi.
Ima eksplicitnih, implicitnih i simboličkih vizura, a izbor grafika, osim gore spomenutih, uključuje mnoga znana i nezaobilazna imena od Andréa Massona, Leonora Finija, Shu Takahashija i Toma Wesselmanna te najmlađih Sevde Chkoutove i Frédérica Légilsea koji će na izložbi biti predstavljen originalnim crtežima. Na izložbi su zastupljene i fotografije vrhunskih majstora – tu su avangardni eksperimentator Man Ray, kontroverzni japanski majstor Nobuyoshi Araki, veliki Helmut Newton, Ralph Gibson, Jeanloup Sieff te kultna američka autorica Nan Goldin i Sam Taylor Wood, jedna od protagonistica suvremene britanske umjetničke scene.
„Eros kalos“ ostaje otvoren do 26. kolovoza, dovoljno dugo da sramežljivi sputaju svoj „viktorijanski“ sram i prepuste se umjetničkom užitku te učine nešto na vlastitoj erotskoj emancipaciji. Rečeno bez ironije, jer iako se estetikom erosa umjetnici bave od davnina, prva izložba u svijetu s motivima erotike priređena je ne tako davno – 1968. godine u švedskom gradu Lundu.
Izvor: Večernji hr Branka Primorac