Katastrofalno stanje kulturnih institucija u Mostaru
Vlasti u Mostaru nemaju sluha za kulturu: Narodno pozorište se gasi nakon 60 godina postojanja
Narodno pozorište u Mostaru u utorak, 6. oktobra stavlja katanac na svoja vrata, čime će utihnuti još jedan stub kulture u tom, odavno zaboravljenom gradu
Mostar već godinu dana nema gradonačelnika, mediji se češće bave sukobima navijača nego podizanjem duha tolerancije u tom podeljenom gradu a na kulturu su zaboravili svi, sem onih koji se njome direktno bave i to, uglavnom, iz čistog entuzijazma. O tome svjedoči i činjenica da Mostar ni 14 godina nakon završetka rata nije dobio kino, iako ih je prije rata imao nekoliko.
U gradu postoje dvije institucije koje u svom imenu nose naziv „narodno“, jedno je Narodno pozorište Mostar, a drugo Hrvatsko kazalište Mostar i obe instiitucije nemaju osnivača. U godini kada bi Narodno pozorište Mostar trebalo da obilježi šest decenija postojanja, ono zatvara svoja vrata, a u znak protesta zbog nemara nadležnih u tom gradu prema kulturi, zaposleni u pozorištu prekrili su zgradu velikim crnim velom i uputili otvoreno pismo javnosti.
U pismu se, između ostalog, kaže da je „prestao je da postoji i minimum uslova za rad u Javnoj ustanovi Narodno pozorište u Mostaru“ te da se „nakon godina premetanja na razne načine i pokušaja da održimo djelovanje ove kuće, više nemamo ni toliko sredstava da platimo struju za reflektore na sceni Pozorišta. Ne možemo igrati predstave, ne možemo primiti publiku, više nema smisla….“.
Najavljena je „komemorativna sjednica“ poslije čega će se „konačno, ugasiti svjetla na sceni, zatvoriti i velikim lancem zaključati vrata Narodnog pozorišta u Mostaru, a ključevi će biti predati „gazdama“, vlastima grada Mostara“
„Umjesto da jubilej proslavi u punom sjaju, pozorište je prisiljeno na ovaj način skretati pažnju na stanje u kojem se nalazi“, navodi Šerif Aljić, direktor NP Mostar za Deutsche Welle.
Na vijest da se gasi Narodno pozorište u Mostaru oštro su protestvovali zaposleni pozorišnog festivala MESS. „Politička bahatost i potpuno nerazumijevanje lokalnih politikanata za važnost očuvanja i razvijanje kulture i umjetnosti su osnovni razlozi zbog kojih su pozorišni radnici mostarskog Narodnog pozorišta prisiljeni zaključati vrata ove eminentne kulturne institucije nakon 60 godina uspješnog rada. MESS, kao najstariji teatarski festival u regionu i institucija čija je misija očuvanje i razvijanje pozorišne i umjetnosti uopšte se na ovaj način solidariše sa mostarskim Narodnim pozorištem i njegovom publikom i oštro protestuje protiv ovakvog primitivnog i bezpametnog odnosa gradskih i kantonalnih vlasti prema mostarskom Narodnom pozorištu.
Festival MESS poziva i gradske i kantonalne vlasti Mostara da u ime građana i građanki koji su ih izabrali prekinu agoniju mostarskog Narodnog pozorišta i da se prema kulturnoj baštini i izuzetnom umjetničkom potencijalu koji Hercegovina i Mostar mogu ponuditi BiH, Evropi i svijetu napokon počnu ponašati kako to dolikuje civiliziranim zajednicama. U protivnom, Mostar bi se uskoro mogao naći u situaciju koju najbolje opisuju riječi Avigdor Pawsner-a: ‘Ako tražiš gdje je pakao pitaj umjetnika, ako nema umjetnika onda si već u paklu’, navodi se u saopštenju.
Stigla je i reakcija SDP. Ta stranka u saopštenju navodi da je žalosno vjerovati da u „budžetu HNK, od 166 miliona i gradskom od 55 miliona maraka, nema dodatnih 200 hiljada KM, koji će spriječiti najgori mogući scenarij, a to je da Mostar u 21. vijeku nema ni kina ni pozorišta, ističu u SDP-u. Međutim, ono što danas možemo sa sigurnošću reći jeste da stanje visokoobrazovnih institucija, medija, te kulturnih institucija, na koje su se često vladajući pozivali u predizbornim kampanjama, kao na zaštitu kulturnog identiteta ili vitalnog nacionalnog interesa, njima isključivo predstavlja floskulu, na kojoj su godinama varali građane, svako u svojoj izbornoj bazi. KO SDP HNK traži od vladajućih stranaka da hitno sazovu vanrednu sjednicu Skupštine HNK, na kojoj će se preuzeti osnivačka prava pozorišnih institucija, te osigurati sredstva za minimum njihove egzistencije u ovim teškim vremenima“, stav je SDP-a HNK.
U Mostaru je prošle godine zatvoren Klub prijatelja knjige „Škrinja“, a na mjestu gdje je bila knjižara Matice hrvatske Mostar, danas je kladionica. Na stanje Narodne biblioteke Hercegovačko Neretvanskog kantona (HNK) je nedavno štrajkom upozorio nezavisni sindikat ove ustanove. Iako je kanton osnivač Narodne biblioteke, kako navodi Deutsche Welle, mjesečne dotacije su smanjenje za 12.000 maraka, a i taj je iznos u protekla dva mjeseca smanjen na 7.100 maraka.
Husein Oručević, voditelj Omladinskog kulturnog centra Abrašević, kaže da se građanima Mostara, kada je kultura u pitanju podvaljuje sve i svašta.
„Mi nemamo nijedne predstave, nijednog ozbiljnog filma, malo bendova… U zadnjih 13 do 15 godina potrošeno je preko 40 miliona maraka na kulturne institucije, a dobili smo jedno veliko ništa“, rekao je Oručević za DW.
U BiH je za sada dominantna samo kultura nasilja i netolerancije, a kako stvari stoje, zahvaljujući vlasti u toj zemlji, stanje će još neko vrijeme biti nepromjenjeno.
Izvor: e – novine Žarka Radoja Photo: DW