Hrvatska od Srbije traži povrat 3063 kulturna dobra iz manastira, crkava, samostana i privatnih zbirki te knjižničnu i arhivsku građu odnesenu iz Hrvatske za Domovinskog rata.
Od većih cjelina za koje je načelno dogovoren povrat, kako je danas rečeno u Ministarstvu kulture, zbirka je iz manastira Uspenja Bogorodice u Krupi – ikone, predmeti manastirske riznice, zbirka umjetnina iz manastira sv. Arhanđela Mihaila, Krka – sakralni predmeti, ikone, manastirska riznica, Islam Grčki – iz crkve sv. Georgija ikone te mnoge druge umjetnine iz Zadarske, Šibensko-kninske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije te ostalih županija.
O ostalim će se umjetninama iz muzeja, privatnih registriranih zbirki, arhiva i knjižnica, kako se navodi, još pregovarati.
U Ministarstvu kulture do konkretnijeg nastavka rada Međudržavnog povjerenstva za povrat kulturnih dobara, koje je prošli mjesec ponovno počelo raditi nakon godinu i pol stanke, nastoje na osnovi procjene ratne štete utvrditi brojčano stanje otuđenih umjetnina koje su u Srbiji.
U Crnoj Gori otuđena kulturna dobra, kako je rečeno, traže se na nelegalnom tržištu jer u kulturnim ustanovama, po podacima tamošnjeg Ministarstva kulture, nema ukradenih kulturnih dobara iz Hrvatske. Taj posao obavljaju službe Ministarstava unutarnjih poslova dviju država u suradnji sa stručnim službama hrvatskog Ministarstva kulture.
Rad hrvatskih i srbijanskih državnih ureda Interpola u traganju za kulturnim dobrima za koja se utvrdi da su na nelegalnom tržištu u Srbiji sastavni je dio i rada Međudržavnog povjerenstva za povrat kulturnih dobara.
Iz Srbije i manjim dijelom iz Crne Gore od 2001. do 2008. vraćeno je u Hrvatsku 25.238 pokretnih kulturnih dobara u muzeje, galerije i crkve. Od toga je najveći broj vezan uz povrat vukovarskoga kulturnog blaga.
Troškove restauriranja i konzerviranja kulturnih dobara iz Hrvatske, koja su ranih 90-ih odnesena u Srbiju bez izvoznih dozvola, podmiruje srbijansko Ministarstvo kulture.
Hrvatsko Ministarstvo kulture stalno obnavlja u ratu oštećenu spomeničku baštinu, pa tako i pravoslavne crkve te manastire koji su dio hrvatske spomeničke cjeline, kao i pokretna kulturna dobra u njima, uz osiguranje sigurnosnih uvjeta.
Izvor: Večernji hr /(Hina)