‘Sumrak’ ili zašto vampiri neće s filmskog platna?

Htjeli mi to priznati ili ne, vampiri su bića koja već stoljećima obilježavaju svijet umjetnosti. Dok su vukodlaci pali u drugi plan, a zombiji ostali više u sferi pop-kulture nego u svijetu više estetske ozbiljnosti, vampiri su bili i ostali trajni gosti na našim policama, bilo u knjigama ili u filmovima.

Možda razlog za njihovu trajnost treba potražiti u golemom potencijalu kao umjetničkog motiva, gdje se njihovo zlo često konfrontiralo s njihovom erotičnošću, a priroda proždiratelja života s grižnjom savjesti koju su neki od njih pokazivali za svoje žrtve.

Čim se film pojavio, odmah je iskoristio jezivu privlačnost ovih bića, i nije čudno što je prvi film o vampirima ujedno i jedan od najpoznatijih. Radi se, naravno, o Murnaovu filmu «Nosferatu» (1922.). Manje od desetljeća kasnije (prilično malo, s obzirom na tadašnju proizvodnju filma) pojavio se još jedan zabilježen film, Browningov «Dracula» (1931.).

Već je tad bilo vidljivo da će ubojiti krvopije biti stalni gosti filmskog platna. Redateljsku palicu vampira preuzeo je Hillyer režirajući neslužbeni nastavak Stokerove priče u filmu «Drakulina kći» (1936.)

Za samoga Drugog svjetskog rata Erle C. Kenton vampire je više puta uveo u svoje komercijalno uspješne horore – «Drakulina kuća» (1945) neslužbeni je nastavak «Frankensteinove kuće» (1944.). Fisher vraća vampire na platno 1958. u filmu «Užas Drakule» (1958.), a novi pristup žanru daje Polanski u svojem slapstick-hororu «Bal vampira» (1967.)

Godinu dana kasnije George A. Romero snima svoj kultni film «Noć živih mrtvaca» (1968.), ali da mu zombiji neće biti uža specijalnost pokazao je scenarijem za film «Martin» (1977.) gdje se dotakao i vampirske tematike.

Navalu vampira nanovo je donio «Intervju s vampirom» (1994.) Neila Jordana, koji je zapravo lansirao Brada Pitta u zvjezdani status. Dapače, smatra se da je taj film kasnije donio zakretni moment za pregršt manje estetski vrijednih, ali komercijalno isplativih serijala poput «Buffy – ubojice vampira» (1997.) i «Blade» (1998.).

Prvospomenuta je bila poglavito uspješna jer se obraćala mlađoj publici i pomiješala vampirsku tematiku s problemima teenagera. Na tragu tog serijala (koji je izvorno trebao biti film) našao se i najnoviji uspjeh blijedih krvopija u Hollywoodu. Film «Sumrak» (2008.), suvremena ljubavna priča naivne djevojke i vampira, čvrsto drži poziciju na top-ljestvicama najgledanijih filmova u SAD-u.

Treba napomenuti da je scenarij filma, inače napravljen prema istoimenom romanu spisateljice Stephenie Meyer, više mjeseci bio na stolovima velikih filmskih studija, koji su ga na kraju svi do jednog odbili. Produkciju je preuzeo maleni «Summit Entertainment» i bogato naplatio svoj izbor. Iako kritika film smatra tek osrednjim, a ljubitelji vampira protestiraju zbog (već duže vrijeme) hipersenzibilnih i emotivno neuravnoteženih likova krvopija, «Sumrak» je dokaz da su ova čudna mitološka bića još uvijek zanimljiva publici, i ne pokazuju želju da nestanu s platna.

Izvor: Večernji hr Petra Smoljak