Saša Meršinjak nije stigao objaviti zbirku Snježni leopard, neće više održavati niti Jutra poezije, visiti na zagrebačkim ulicama i trgovima, ići na cugu sa znancima i prijateljima…

Hrvatski pjesnik i prozni pisac Saša Meršinjak umro je jučer u Zagrebu u 59. godini života nakon duge i teške bolesti, priopćila je sinoć udruga Jutro poezije na čijem je čelu bio 17 godina.

Saša Meršinjak (19. rujna 1949. g., Niš), studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bio je slobodni umjetnik, pisao je pjesme i prozu, eseje, novinske članke te filmske i likovne kritike.

Uređivao je Polet i Studentski list, a od 1991. godine predsjednik je zagrebačke udruge Jutro poezije i voditelj istoimene tribine koja slovi kao najstariji pjesnički klub u svijetu, utemeljen u Zagrebu 1962.

Kao pripovjedač, Meršinjak je najčešće svrstavan među hrvatske fantastičare, koji se javljaju na prijelazu iz šezdesetih u sedamdesete godine. U pripovijestima i novinskoj kratkoj priči tematizirao je odnos politike i vlastoljublja, fenomene totalitarnog sustava i slobode kao autonomne vrijednosti svakog pojedinca.

Objavio je dva romana: Predstave na granici (1978) i Ispovjednik (1978) te zbirke pripovijesti Akrobat (1974), Lude gljive (1998) i Gordijski čvor (2002). Za života su mu izašle dvije zbirke poezije: Šahovska polja spavača (1979) i U ruhu gurua (1994), a u rukopisu je ostao Snježni leopard.

Kao voditelj Jutra poezije utemeljio je nagrade za poeziju Josip Sever i Ružica Orešković za mlade pjesnike te pokrenuo izdavaštvo, tiskajući u biblioteci Jutro poezije knjige i afirmiranim i neafirmiranim pjesnicima. Udruga je dodjeljivala zaslužnim osobama i počasne diplome za promociju hrvatske poezije u svijetu.

Izvor: H – Alter