Orwellova ‘1984.’ aktualnija nego ikad, motri nas ‘Veliki brat’
Slika iz putovnice – Eric Arthur Blair, tj. George Orwell
Svojim briljantnim uratkom, romanom „1984.“ koji slavi 60. rođendan (preciznije, izdan je 9. lipnja 1949. godine) George Orwell, pravim imenom Eric Arthur Blair, podijelio je sa svojim kolegama Huxleyjem („Vrli novi svijet“) i Zamjatinom („Mi“) mračni pogled na svijet koji nas očekuje i napravio najvažniji antiutopijski roman svih vremena.
Godina 1984. – godina koju živimo
Uz naslov romana „1984.“ vezuje se mnogo priča, a jedna od njih je da je Orwell zamijenio zadnja dva broja godine u kojoj je roman pisan – 1948., no važniji od samog naziva romana jest podatak da je riječ o djelu koje je dodatno učvrstilo Orwella kao velikana pisane riječi.
Više nego ikad možemo reći da je Orwell bio u pravu jer vjerojatno nitko ne može negirati da nas „Veliki brat motri“ zadnjih nekoliko desetljeća. Uostalom, čitatelji Guardiana izabrali su „1984.“ kao najbolje književno djelo koje opisuje duh 20. stoljeća.
Stoljeće realityja
U prilog tome svakako se ubraja poplava brojnih reality showova u kojima se, primjerice, umire pred kamerama (Jade Goody), u kojima se u kuću bez nadzora roditelja zatvaraju malodobna djeca („Boys and Girls“) koja za nekoliko dana puše, piju alkohol i ukratko uzimaju stvar u svoje ruke na način koji zgraža javnost. No ono što se ponajprije podudara je pojedinac s početka 21. stoljeća koji je poput nesretnog Winstona Smitha iz Orwellova romana nemoćan protiv sustava.
U našem slučaju totalitarne države poput one u romanu nema, tu za razliku od „1984.“ sloboda postoji. Pojedinac može kupovati, ima pravo govora, dopušteno mu je na izborima utjecati tko će biti politički vođa, no stvar je osobne percepcije koliko smo podložni „Velikom bratu“ i koliko nam uspijeva pobjeći od njegova „oka“.
Orwell ‘junak’ vlastita romana
Roman „1984.“ kapitalno je djelo svjetske književnosti, međutim šest desetljeća nakon što je tiskan ostaje nam dvojba bi li nam bilo draže da je Orwell pogriješio i da nam „Veliki brat“ ne diše toliko za vratom, odnosno da je pisac samo napisao sjajni antiutopijski roman čija se vizija nije ostvarila.
Ironija cijele priče je da se i sam Orwell upleo u mrežu vlastitih paranoja i navodno prije kraja svog života „cinkao“ poznate Britance koji su simpatizirali komunizam.
Pobjeda ‘Velikog brata’
Tako je i Orwell, veći dio svog života uvjereni ljevičar i socijalist koji je prezirao britanski imperijalizam, pokleknuo i postao špijun britanske obavještajne službe MI 5 koja djeluje na domaćem terenu i bavi se opasnostima koje dolaze sa samog Otoka. Poput njegova junaka Winstona Smitha, na kraju se i Orwell slomio i priznao da je „Veliki brat“ ipak pobijedio.
Izvor: Vecernji hr Marko Kuman