MATICA HRVATSKA

Roman „Mirotvorac u Bolonji“ fra Bernardina Škunce „potukao“ je sve konkurente u lanjskoj, vrlo kvalitetnoj hrvatskoj književnoj produkciji i osvojio nagradu Matice hrvatske za književnost i umjetnost „August Šenoa“.

Ispisan u formi kronike iz 13. st., roman rekonstruira doba i život sv. Franje i začetaka franjevaštva, ali u napetom pripovijedanju, koje je kritika usporedila s Ecovim, otvara niz pitanja što se tiču naše suvremenosti: koliko je danas, osam stoljeća nakon osnutka franjevačkoga reda, aktualna ideja o odricanju od bogatstva i je li materijalno blagostanje čovjeku donijelo duhovni mir.

Matičino priznanje dodijeljeno je jučer u zagrebačkome sjedištu Matice hrvatske, zajedno s drugim tradicionalnim Matičinim nagradama. Nagradu „Oton Kučera“ za znanost dobio je akademik Radoslav Katičić. Knjiga „Božanski boj – tragom svetih pjesama naše pretkršćanske starine“ još je jedno eruditsko djelo istaknutog lingvista u kojem autor obnavlja obredne tekstove hrvatske rane mitologije. Posjetio je i mjesta na kojima su sačuvani tragovi te drevne duhovnosti, od Učke preko Novog Vinodolskog do Žrnovnice kod Splita, koja dijeli korijene sa zajedničkom indoeuropskom poviješću.

Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku „Antun Gustav Matoš“ pripala je akademiku Pavlu Pavličiću za „Malu tipologiju moderne hrvatske lirike“. Premda skromno nazvana malom, ta tipologija daje temeljit uvid u osobitosti hrvatskoga pjesništva od moderne do danas. U sedam poglavlja autor obrađuje sve glavne pravce: modernu, avangardu, liriku do Drugog svjetskog rata i poslije rata, krugovaše, razlogovce i postmoderniste, uz izbor oglednih pjesama, što knjizi daje i obilježje antologije.

Izvor: Vecernji hr (M. J.)