Julijana Matanović, Roman Simić, Ivica Prtenjača, Nenad Rizvanović i Mima Simić najavljuju svoje nove knjige.

Ministarstvo kulture je prije nešto više od mjesec dana donijelo odluku o dobitnicima potpora za poticanje književnog stvaralaštva. Iznos od 924.000 kuna raspoređen je na 38 autora, a zanimljivo je da ove godine nijedan autor nije dobio godišnju stipendiju. O dobitnicima je odlučivalo povjerenstvo na čelu s predsjednicom Brankom Primorac, a članovi kojeg su Tatjana Jukić, Sanja Pilić, Delimir Rešicki i Dubravka Oraić-Tolić. Najviše autora, njih čak trideset i dvoje dobilo je tromjesečne stipendije, a većina je dodijeljena za prozu i poeziju. Iskoristili smo ovu priliku da upitamo neke od autora na čemu rade i koje tekstove će objaviti ove godine.

Počinjemo s Julijanom Matanović budući da njena nova knjiga, zbirka od dvanaest priča pod naslovom Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka, izlazi najvjerojatnije već ovoga tjedna. Osim toga, uvijek aktivna Julijana Matanović pripremila je i izbor priča pod naslovom Još uvijek lijepe (od Dragojle do Ivane), a nakladnik oba naslova je Mozaik knjiga.

I Roman Simić Bodrožić je dvostruko zauzet pa tako trenutno radi na romanu i knjizi priča. Zbirka priča, još uvijek bez konačnog naslova, na različite načine tematizira roditeljstvo, odnosno, kako Simić kaže, ‘ako je u prošloj knjizi u središtu bilo ‘zaljubljeno dvoje’, sada na scenu stupa dijete’. Mima Simić jedna je od samo četvero autora koji su potporu dobili za publicistiku, a ne za književnost. Riječ je o knjizi filmskih eseja, no u određenom smislu eseji se bave književnošću i to u segmentu analize filmskih adaptacija književnih djela, što hrvatske, što holivudske produkcije. Radni naslov knjige je Celuloidna ogledala.

Nenad Rizvanović, koji je prošle godine napustio mjesto urednika u V.B.Z.-u nakon sedam izuzetno uspješnih godina, radi na romanu Sat pjevanja, kojeg je Profil htio objaviti još u jesen 2007., a koji bi uskoro napokon trebao biti gotov. Rizvanović to ovako opisuje: ‘…pokušavam napisati relativno konvencionalnu varijantu romana o odrastanju, ovo ‘relativno’ znači da roman nije autobiografski, iako su neke emocije i lokaliteti sigurno autentični.’

Na romanu radi i Ivica Prtenjača, a naslov mu je Povijest obitelji kroz kupovinu polovnih automobila. Prtenjača kaže da će roman ‘zahvatiti dvadestak godina života po svemu jedne obične radničke obitelji koja živi u Rijeci, ali često ide u Ravne kotare, k didu, po vino, janjce i pršute. Kupovina tih krntija kojih je ukupno bilo pet, prijelomne su točke za njihov socijalistički budžet, ali i koordinate izmjene svijeta, odrastanja, starenja ili smrti. Roman o djetinjstvu, to je to.’

I zvor: Booksa n.s.